Prva javna banka matičnih ćelija iz pupčanika u našoj zemlji, kako je planirano, biće otvorena u decembru sledeće godine u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“.
U svetu postoji oko 50 ovakvih banaka u kojima se skladišti više od 400.000 obrađenih i zamrznutih uzoraka ćelija iz krvi pupčanika. Prve javne banke krvi pupčanika formirane su devedesetih godina prošlog veka u Milanu, Njojorku i Diseldorfu.
Svetlana Vukajlović, direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, objasnila je da će banka biti na raspolaganju svim građanima kojima su matične ćelije iz pupčanika neophodne za lečenje.
- Sada nemamo mogućnosti za sakupljanje i čuvanje uzoraka ovih ćelija, pa su pacijenti često prinuđeni da odlaze u inostranstvo jer nema podudarnog davaoca, a mi da plaćamo troškove lečenja. Osnivanjem ovakve banke to će prestati da bude potreba, osiguranici će moći da se leče u zemlji, da dobiju potrebne ćelije iz ove banke, i neće za to morati da plaćaju, što je najvažnije - dodala je Vukajlovićeva.
Prema njenim rečima, javna banka ima veliki značaj za budući razvoj medicinske nauke, budući da je to možda i jedna od najdinamičnijih oblasti nauke, od koje su velika očekivanja da u budućnosti pruži rešenja za mnoge bolesti koje se danas ne leče.
Matične ćelije su, zapravo, nezrele, osnovne ćelije koje se tokom razvoja embriona razvijaju u sve vrste ćelija, kao što su ćelije srčanog mišića, crvena krvna zrnca i ćelije kože. U kasnijoj fazi života ove ćelije popravljaju oštećena tkiva. Najveća koncentracija u telu odrasle osobe je u koštanoj srži i krvi.
Brojne prednosti
Međutim, matične ćelije sakupljene iz pupčanika odmah po rođenju bebe imaju brojne prednosti u odnosu na ćelije kostne srži i periferne krvi: nisu toliko zrele, za manje od mesec dana se zna koliko ima podudarnih uzoraka u bankama i mogu se kombinovati dva uzorka da bi se prevazišao problem malog broja ćelija po uzorku.
Dr Dragutin Tričković, direktor Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta, ocenjuje ubrizgavanje matičnih ćelija kao davanje nove snage bolesnom organizmu i kaže da kod trećine bolesnika kod kojih je neophodna transplantacija matičnih ćelija - jedina nada za izlečenje jeste krv iz pupčanika.
Separacijom se izvlače te matične ćelije, obrađene i zamrznute mogu da se čuvaju u banci, koja kod nas još ne postoji ili se direktno daju bolesnom detetu. To je „porodična“ banka. Javna banka će biti bazirana na principu dobrovoljnosti, kao što je slučaj sa dobrovoljnim davanjem krvi. Postoji i Svetsko udruženje javnih banaka koje komuniciraju među sobom i dopunjavaju potrebe članica. Za sada nismo u „igri“, ali smo na putu da se učlanimo.
Do sada je jedino bilo moguće da se te matične ćelije šalju u inostranstvo i tamo čuvaju za oko 1.800 evra u privatnim bankama tokom narednih 20 godina- objašnjava dr Tričković.
Prema njegovim rečima, „prosto je skupiti krv iz pupčane vrpce. Samo je bitno gde preseći, da se ne bi izgubile ni dve kapi krvi. Ono što se nekad bacalo, sa posteljicom, sada se sačuva“.
Trenutno funkcioniše porodična banka ovih ćelija, koja podrazumeva da ako je neko u porodici oboleo od određenog oboljenja, na primer, maligne bolesti, roditelji zahtevaju da se prilikom rađanja drugog deteta uzmu ćelije iz pupčanika, stručnjaci to obave u porodilištu i one se mogu koristiti u lečenju obolelog člana porodice. Ali, mogućnost za duže čuvanje otvoriće tek javna banka.
Ogromne mogućnosti
Nismo ni svesni kolike su mogućnosti primene matičnih ćelija. One su začetnici života. Ne treba da se radi preterana podudarnost da bi se davale. Ne može da naškodi. Mogu da obnove krv, tkivo, mišiće, očne delove...
Ministarstvo zdravlja dalo je prošle godine „zeleno svetlo“ Institutu „Vukan Čupić“ za projekat Obezbeđivanje uslova za transplntaciju kostne srži kod dece u Srbiji. Maja ove godine Komisija za nove tehnologije tog ministarstva dala je saglasnost za formiranje porodične banke matičnih ćelija, a u toku je nabavka opreme.
Koliki je značaj formiranja ovakve banke potvrđuje i podatak da je za oko 30 odsto bolesnika jedina nada krv iz pupčanika ili srodni delimično podudarni davalac. Zapravo, oko 25 do 30 odsto bolesnika kod kojih je potrebno uraditi transplantaciju matičnih ćelija ima potpuno podudarnog rođenog brata ili sestru, a za oko 40 odsto bolesnika moguće je naći nesrodnog davaoca u međunarodnom registru dobrovoljnih davalaca kostne srži. Verovatnoća da jedan od roditelja bude davalac je samo jedan odsto.
U svetu danas ima više od 13,5 miliona potencijalnih davalaca. I kod nas postoji registar u Instututu za transfuziju gde je tipizirano više od 900 dobrovoljnih davalaca kostne srži.
- Reč je o projektu obezbeđivanja uslova za transplantaciju matičnih ćelija hematopoeze kod dece u Srbiji, koji će trajati tri godine, a veoma značajan deo je fomiranje javne i porodične banke krvi pupčanika. Maja ove godine, kada je komisija za nove tehnologije ministarstva dala saglasnost za formiranje porodične banke - rekla je doc. dr Dragana Vujić, načelnica Službe za transplantaciju kostne srži.
Kao drugi značajan momenat, Vujićeva navodi usvajanje Zakona o transplantaciji ćelija i tkiva 31. avgusta, kojim je predviđeno formiranje Uprave za biomedicinu. Posle toga, stvoriće se uslovi za formiranje javne banke.
Važno je ljudima objasniti značaj prikupljanja ovih ćelija, jer to je nada više za obolele. Projekat stvaranja domaće javne banke koštaće oko 300 miliona dinara, a finansiraće se sredstvima budžeta i RZZO.
Ona ističe da su roditelji dece obolele od maligne bolesti visokomotivisani da prilikom rođenja drugog deteta ostave krv iz pupčanika za potrebe bolesnog deteta.
Potpis za pristanak
Naučni direktor Francuskog instituta krvi dr Zoran Ivanović kaže za Danas da su u Francuskoj alogene banke placentarne krvi davno ustanovljene. Danas ima nekoliko banki koje rade dobro i skladište veliku količinu matičnih ćelija iz placentarne krvi namenjene za alogenu transplantaciju, koja je ponekad jedina mogućnost kada ne postoji odgovarajući donor.
Žene po porođaju potpisuju papir kojim daju pristanak da se krv pupčane vrpce njihovih beba uskladišti za solidarne svrhe. Takođe mogu da dozvole korišćenje pupčanika i za istraživanja. Ali, kaže Ivanović, nije svaki uzorak pogodan za skladištenje i korišćenje. Manje od polovine uzete placentarne krvi uđe u banku. Kasnije još „otpadne“. Potrebno je proveriti serološki status majke posle nekoliko meseci i videti da nije inficirana sidom, hepatitisom. Tek ako je sve u redu, njena placentarna krv može da se bankira i upotrebi za program transplantacije, kad zatreba u svetu - naglašava Ivanović.U svetu se svake godine obavi nekoliko stotina ovakvih transplantacija, a procenjuje se da će njihov broj 2015. dostići 10.000 ovih zahvata.
Primena
Prva transplantacija matičnih ćelija iz krvi pupčanika urađena je 1988. u Parizu, dečaku koji je bolovao od urođene slabosti kostne srži. Do danas je obavljeno oko 20.000 transplantacija matičnih ćelija. Poslednjih godina ćelije iz krvi pupčanika u žiži su interesovanja istraživača i z celog sveta, a u toku su brojna ispitivanja o mogućnostima njihove primene. U ovom trenutku jasno je definisana primena u lečenju nekih oblika leukemija, urođene slabosti kostne srži, ili imunog sistema, kao i urođenih bolesti metabolizma.
Reč eksperata
Međunarodna konferencija o iskustvima i perspektivama u jugoistočnoj Evropi iz ove oblasti, održana prekjuče u Hotelu M u Beogradu, okupila je stručnjake u oblasti transplantacije matičnih ćelija i direktore javnih banaka matičnih ćelija iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije i Crne Gore.
Autor: Jasmina Tomašević
Izvor: www.danas.rs