Ministarstvo zdravlja je još u maju prošle godine dalo saglasnost Instituta za majku i dete u Beogradu da formira porodičnu banku krvi iz pupčanika.
Novac potreban za izgradnju i opremanje se obezbeđuju iz budžeta, a proračuni govore da se radi o oko milion evra. Planirano je da u banci bude pohranjeno 10.000 uzoraka. Sudeći po iskustvu drugih banaka u svetu, taj broj uzoraka mogao bi biti prikupljen za osam do deset godina. Ćelije potpuno odgovaraju detetu od kog su uzete. Što je više deponovanih ćelija u banci, to je veća verovatnoća da će se naći odgovarajuće ćelije za lečenje drugih bolesnika.
Ovakve banke postoje u mnogim zemljama Evrope i dok ne zaživi naša, građani koji žele da sačuvaju matične ćelije deponuju ih u inostranstvu. Ova usluga je komercijalna i plaćaju je sami korisnici, a kako će naša buduća banka biti javna, troškove čuvanja ćelija bi trebala da snosi država. Matične ćelije iz dana u dan dobijaju sve veći značaj u lečenju mnogih bolesti. Sve je više roditelja koji se odlučuju da iz krvi pupčanika njihove bebe budu uzete ćelije koje se čuvaju u nekoj od banaka u Evropi. Na ovo se posebno odučuju roditelji koji imaju dete obolelo od leukemije ili neke druge onkološke bolesti, a koji se odlučuju na drugo dete. Tada se prilikom rođenja druge bebe iz krvi pupčanika uzimaju ćelije koje će jednog dana, ukoliko zatreba, moći da se koriste u terapiji. Postupak uzimanja ćelija je brz, bezbolan i bezopasan za bebu i majku.
Matična ćelija ima mogućnost da postane bilo koja ćelija u ljudskom organizmu. Ako se, na primer, govori o embrionalnoj matičnoj ćeliji, dakle onoj koja se uzima iz embriona, ona može postati nervna ćelija, ćelija jetre, pankreasa, kosti, vezivnog tkiva... Teoretski, iz matične ćelije može se dobiti 200 različitih tipova ćelija ljudskog organizma. Ove ćelije nisu "specijalizovane" pa se mogu diferencirati u sve druge ćelije, a sposobne su da se dele u neograničenom broju.
Pročitaj sve