#gojaznost

PITANJE:
Moja beba ima 5,5 meseci, sa 4 m je počeo da gleda crtane filmove i to ne sve nego ima svoje omiljene i on se njima smeje i komunicira sa njima, kad se pojavi neki lik koga voli on se baš raduje.

Nastavite da pokušavate da se igrate sa njim, uvedite “TV dijetu” (na primer, dva sata dnevno), obezbedite mu dovoljno zanimljivih sadržaja, pričajte mu, šetajte, okružite ga drugom decom…  Ukratko, ako je gledanje televizije već postala navika vašeg sina, što pre ga od toga odviknite kako bi na zdraviji i kvalitetniji način provodio svoje vreme.

Da li su deca sa sela zdravija?

Svedoci smo da briga za zdravlje stanovništva sve više obuhvata i kategorije koje ranije nisu bile u fokusu. Alarmantne studije slučaja objavljene u prethodnim godinama koje ukazuju na pojavu čak i srčanih oboljenja kod dece, uz narastajući problem sa gojaznošću, ovu kategoriju stanovništva stavlja u prvi plan strategija borbe za očuvanje i unapređenje zdravstvenog statusa.

A kada se priča o zdravlju dece, često se spominje i životno okruženje kao bitan činilac narušenog zdravlja, sa pomalo melanholičnim sećanjem starijih generacija kako «je život na selu omogućavao raznovrsne sadržaje i prisiljavao nas da budemo fizički aktivni, za razliku od ove naše dece, izgubljene između solitera,  haustora i zamračenih soba sa komjuterom».

SAD: Nalazi mamografije često lažno pozitivni

Više od polovine zdravih Amerikanki koje jednom godišnje obavljaju mamografski pregled barem će jednom u 10 godina  dobiti lažno pozitivne rezultate i od toga broja 7-9% ići će na biopsiju koja će pokazati da se ne radi o raku, utvrdili su američki istraživači koji su otkrili da bi proređivanje' mamografije na jednom u dve godine smanjilo rizike lažno pozitivnih rezultata za trećinu.

I sa ređim mamografijama rak dojke bi se svejedno 'uhvatio' u ranom stadijumu, piše u istraživanju naučnog tima iz Seattlea objavljenom ove nedelje u časopisu Annals od Internal Medicine.

Američko vladino telo koje se bavi izradom mera prevencije bolesti 2009. godine predložilo je da žene na rutinske mamografije krenu u dobu od 50, a ne 40 godina života, baš zbog ovako visokog postotka lažno pozitivnih rezultata koji su kod žena stvarali nepotrebne psihičke traume i strahove da su obolele od raka dojke.Njihove su preporuke tada izazvale talas protesta onkologa i zainteresovanih koji su tvrdili da to ispitivanje spašava život i vredno je rizika lažno pozitivnih rezultata.

Bolesti se ispoljavaju kod različitih ljudi različito. Medicina nije matematika i često se ljudi iznenade kada razgovaraju o svom iskustvu sa nekom bolešću i kažu “...i meni su rekli lekari da imam tu bolest, ali meni nije bilo tako, ja nisam imala te simptome kao ti”....